HEMODIJALIZA - Sve što morate znati

Što je hemodijaliza?

Hemodijaliza je postupak nadomještanja bubrežne funkcije kojim se iz krvi uklanjaju štetne

tvari, suvišna tekućina i regulira ravnoteža elektrolita. Postupak se provodi pomoću aparata

za dijalizu i dijalizatora (umjetnog bubrega - filtera), a krv se izvodi iz tijela kroz krvožilni

pristup (fistula, graft ili kateter).

Hemodijaliza je važan dio vašeg liječenja. Uz suradnju s liječnikom, pravilnu prehranu i

brigu o sebi moguće je živjeti aktivno i kvalitetno.

Kako izgleda postupak?

Hemodijaliza se obično provodi 3 puta tjedno, u trajanju od 3–5 sati. Sam postupak

uključuje:

1. Pripremu – mjerenje krvnog tlaka, pulsa i tjelesne mase.

2. Spajanje na sustav – punkcija fistule ili spajanje katetera.

3. Prolazak krvi kroz dijalizator – krv se čisti od toksina i vraća u tijelo.

4. Završetak – uklanjanje igala, stavljanje zavoja i kontrola vitalnih znakova.

Za mnoge pacijente postupak može biti naporan, ali s vremenom postaje dio rutine.

Vaskularni pristup

Kako bi dijaliza bila učinkovita, potreban je dobar pristup krvotoku:

• Arteriovenska fistula – dobiva se kirurškim spajanjem arterije i vene, obično na ruci. Traje

najduže i ima najmanje komplikacija. Sam kirurški postupak je kratak i radi se ambulantno

u lokalnoj anesteziji

• Graft – umjetna cjevčica koja povezuje arteriju i venu, koristi se ako fistula nije moguća.

• Kateter – plastična cjevčica postavljena u veliku venu, obično u vratu. Koristi se

privremeno, jer ima veći rizik infekcije. U pojedinim slučajevima je potrebno postavljanje

katetera u području prepone.

Njega fistule je vrlo važna: ne mjeriti tlak niti vaditi krv iz te ruke, izbjegavati nošenje teških

predmeta i paziti na higijenu. Osobito paziti da se ne pritišće na fistulu kako ne bi prsnula ili

trombozirala.

Prehrana i unos tekućine

Pacijenti na hemodijalizi moraju biti posebno pažljivi s unosom hrane i tekućine, obzirom

da iznačajan suvišak tekućine ili elektrolita može biti smrtonosan.

• Tekućina: unos ograničiti prema preporuci liječnika (obično 0,5–1 L + količina izlučene

mokraće).

• Sol: smanjiti, jer uzrokuje zadržavanje vode i povećava krvni tlak.

• Kalij: izbjegavati namirnice s visokim sadržajem kalija (banane, naranče, rajčica, krumpir,

suho voće).

• Fosfor: ograničiti mliječne proizvode, orašaste plodove i sjemenke.

• Proteini: unositi u dovoljnim količinama (meso, riba, jaja), jer se gube tijekom dijalize.

Prehrana je individualna i prilagođava se svakom pacijentu.

Lijekovi

Lijekove uvijek uzimati prema uputi liječnika, a nikada na svoju ruku.

Uz hemodijalizu često su potrebni i lijekovi:

• Lijekovi za krvni tlak. Obično se terapija na dan dijalize popije tek nakon mjerenja krvnog

tlaka i uključivanja na hemodijalizu (za pacijente koji su u jutarnjoj smjeni dijalize)

• Vezivači fosfata – sprječavaju nakupljanje fosfora. Uzimaju se uz obrok bogat fosfatima

prema individualnoj preporuci liječnika.

• Eritropoetin i ostali lijekovi koji stimuliraju proizvodnju eritrocita – za liječenje anemije.

• Vitamini – osobito B i D.

Briga o sebi između dijaliza

Važno je voditi brigu o zdravlju i između postupaka hemodijalize

• Redovito vaganje radi kontrole tekućine. Ograničavanje unosa tekućine i pridržavanje

preporučenim higijensko-dijetetskim preporukama.

• Njega kože i ruku, osobito u području fistule. Cjelovita osobna higijena.

• Praćenje krvnog tlaka kod kuće.

• Održavanje tjelesne aktivnosti – hodanje i lagane vježbe pomažu zdravlju i energiji.

Moguće tegobe tijekom dijalize

Tijekom dijalize mogu se javiti:

• Umor i iscrpljenost.

• Grčevi u mišićima.

• Pad krvnog tlaka, vrtoglavica ili mučnina. Rijetko tijekom dijalize može doći do značajnog

porasta krvnog tlaka.

• Glavobolja i mučnina

Ako primijetite bilo kakve tegobe, odmah obavijestite medicinsko osoblje.

Psihološka podrška

Život na dijalizi zahtijeva prilagodbu, ali mnogi pacijenti uspijevaju zadržati kvalitetan i

aktivan život. Razgovarajte s obitelji, prijateljima, medicinskim osobljem i psihologom.

Aktivne su i udruge pacijenata koje nude podršku i korisne informacije.

Kada odmah potražiti pomoć?

Odmah se javite liječniku ili medicinskoj sestri ako primijetite:

• Povišenu temperaturu ili tresavicu.

• Crvenilo, bol ili oteklinu na mjestu fistule ili katetera.

• Krvarenje koje ne prestaje.

• Naglu otežano disanje, bol u prsima ili jaku slabost.

prirucnik_hemodijaliza A5.pdf

Download PDF • 671KB

Osobno mišljenje autora teksta