Dobar vaskularni pristup = sigurnija i učinkovitija dijaliza.

Odabir ovisi o:

• stanju vaših krvnih žila

• općem zdravstvenom stanju

• hitnosti započinjanja dijalize

• planu dugotrajnog liječenja

Nefrolog i vaskularni kirurg će zajedno s vama donijeti odluku o najboljoj opciji.

Što je hemodijaliza?

Hemodijaliza je postupak nadomještanja bubrežne funkcije kojim se iz krvi uklanjaju štetne

tvari, suvišna tekućina i regulira ravnoteža elektrolita. Postupak se provodi pomoću aparata

za dijalizu i dijalizatora (umjetnog bubrega - filtera), a krv se izvodi iz tijela kroz krvožilni

pristup (fistula, graft ili kateter).

Hemodijaliza je važan dio vašeg liječenja. Uz suradnju s liječnikom, pravilnu prehranu i

brigu o sebi moguće je živjeti aktivno i kvalitetno.

Kako izgleda postupak?

Hemodijaliza se obično provodi 3 puta tjedno, u trajanju od 3–5 sati. Sam postupak

uključuje:

1. Pripremu – mjerenje krvnog tlaka, pulsa i tjelesne mase.

2. Spajanje na sustav – punkcija fistule ili spajanje katetera.

3. Prolazak krvi kroz dijalizator – krv se čisti od toksina i vraća u tijelo.

4. Završetak – uklanjanje igala, stavljanje zavoja i kontrola vitalnih znakova.

Saznajte više

Peritonealna dijaliza (PD) je oblik nadomještanja bubrežne funkcije koji koristi prirodnu membranu u trbušnoj šupljini (peritoneum) za filtriranje otpadnih tvari iz krvi.

Postupak peritonealne dijalize

Peritonealna dijaliza koristi vašu trbušnu šupljinu kao prirodni filter. Evo kako to izgleda:

1. Postavljanje katetera

U trbušnu šupljinu stavlja se mekani kateter. Kroz njega će ulaziti i izlaziti tekućina za

dijalizu. Zahvat se obavlja u bolničkim uvjetima.

2️. Punjenje tekućinom

Kroz kateter se u trbuh ulije posebna tekućina (dijalizat). Ta tekućina upija otpadne tvari i

višak tekućine iz tijela.

3. Vrijeme “zadržavanja”

Tekućina ostaje u trbuhu nekoliko sati, a za to vrijeme odvija se proces pročišćavanja krvi.

4️. Pražnjenje tekućine

Nakon nekoliko sati, tekućina se ispušta iz trbuha i zamjenjuje svježom tekućinom.

Taj postupak se ponavlja nekoliko puta dnevno (CAPD, kontinuirana ambulatorna

peritonejska dijaliza) ili automatski noću pomoću posebne pumpe. Takav se postupak naziva

automatizirana peritonealna dijaliza (APD).

Saznajte više

Pristup se najčešće kirurški izrađuje na ruci, tijekom kratkog zahvata u lokalnoj anesteziji.

Postoje tri glavne vrste pristupa:

1. Arteriovenska fistula (AV fistula)

Kirurški se povezuje arterija i vena

Vena s vremenom ojača i omogućuje visok protok krvi

Traje najduže i ima najmanje komplikacija

Najčešće se koristi i smatra se “zlatnim standardom” pristupa za dijalizu.

2. Graft (arteriovenski spoj pomoću umetka)

Umjetna cjevčica povezuje arteriju i venu

Koristi se kad vene nisu dovoljno jake za fistulu

Veća je sklonost infekcijama i začepljenju u odnosu na fistulu

3. Venski kateter (privremeni ili trajni)

Tanka cijev umetnuta u veliku venu u vratu ili prsima

Može se koristiti odmah

Privremeno rješenje dok fistula/graft ne sazrije

Neki pacijenti imaju trajni kateter ako nije moguće stvoriti AV fistulu ili graft

Kateteri imaju veći rizik od infekcija i nisu idealno dugoročno rješenje.

Kako bi hemodijaliza bila moguća, potrebno je uspostaviti pouzdan "put do krvi",

tzv. vaskularni pristup. To omogućuje protok dovoljne količine krvi iz tijela u dijalizator i

natrag.

Odluka o vrsti dijalize ovisi o:

• vašem općem zdravstvenom stanju

• načinu života

• funkciji bubrega

• osobnim željama i mogućnostima

O tome ćete razgovarati s nefrologom koji će vam pomoći odabrati najbolju opciju.

Dijaliza nije izlječenje, ali omogućuje kvalitetniji i dulji život osobama s uznapredovalom

bubrežnom bolešću.

Jedan od ključnih načina za očuvanje funkcije bubrega je prilagodba prehrane. Pravilna prehrana može smanjiti opterećenje bubrega, usporiti napredovanje bubrežne bolesti i poboljšati kvalitetu života.

Nutricionist specijaliziran za bubrežne bolesti može vam pomoći da odaberete prikladne namirnice, savjetovati koje namirnice treba ograničiti, a koje uključiti u svakodnevnu prehranu. Uz to, pružit će vam podršku u planiranju obroka koji su u skladu s vašim zdravstvenim potrebama.

Nutricionist je važan član vašeg zdravstvenog tima i ključan saveznik u očuvanju zdravlja ako imate kroničnu bubrežnu bolest. Pravilnim izborom hrane možete aktivno doprinijeti boljem upravljanju bolešću i očuvanju svoje vitalnosti.

Klikni za više

Neki lijekovi mogu dodatno oštetiti bubrege ili narušiti njihovu funkciju. Budite oprezni s: NSAID (nesteroidni protuupalni lijekovi) – poput ibuprofena i diklofenaka Klistirima i laksativima – osim ako ih nefrolog ne preporuči “Lijekovima koji liječe sve” i raznim dodacima prehrani Biljnim lijekovima i vitaminima – koji nisu odobreni od liječnika

Uvijek se posavjetujte sa svojim nefrologom prije nego što počnete uzimati bilo kakve nove lijekove, bilo na recept ili bez recepta.

Bubrezi su vitalni organi koji filtriraju i čiste krv te uklanjaju otpad stvaranjem mokraće.

Imaju i druge važne uloge:

• Pomažu u kontroli krvnog tlaka

• Održavaju ravnotežu elektrolita i tekućina u tijelu

• Održavaju zdravlje kostiju Pomažu tijelu u stvaranju crvenih krvnih stanica.

Postoje brojni načini na koje možete pomoći radu svojih bubrega, zaštititi ih od bolesti, ali i usporiti napredovanje kronične bubrežne bolesti. Ključni koraci uključuju dobru kontrolu krvnog tlaka, prilagođenu i pravilnu prehranu, redovitu fizičku aktivnost i prestanak pušenja. Ako ste dijabetičar izuzetno je važno održavanje optimalnih razina šećera u krvi.

Trebate aktivno sudjelovati u svom liječenju jer ste upravo Vi najznačajniji i najvažniji član vašeg zdravstvenog tima.

Savjeti za zaštitu i održavanje zdravlja bubrega

Budite aktivni i u formi. Prilagodite tjeslenu aktivnost svojim mogućnostima.

Strogo i pod nadzorom liječnika kontrolirajte šećer u krvi.

Kontrolirajte krvni tlak.

Pazite na prehranu. Smanjite prekomjernu tjelesnu masu uz savjetovanje liječnika i

dijetetičara.

Pijte puno vode i suzdržite se od alkohola i zaslađenih pića.

Prestanite pušiti.

Oprezno koristite lijekove za bolove, ali i bezreceptne lijekove. Posavjetujte se s liječnikom.

Provjerite funkciju bubrega ako pripadate skupni visokog rizika.

KBB je skraćenica za kroničnu bolest bubrega. Definira se kao smanjena razina funkcije bubrega ili dokaz oštećenja bubrega koji traje dulje od tri mjeseca.

Bolest bubrega znači da su vam bubrezi oštećeni i ne mogu obavljati svoj posao onako dobro kako bi trebali. Bolest bubrega se najčešće razvija postupno. Važno je naglasiti da specifične promjene načina života i drugi tretmani mogu pomoći u sprječavanju ili usporavanju oštećenja bubrega.

Nakon što se KBB dijagnosticira, važno je odrediti razinu bubrežne funkcije. Postoji 5 stadija KBB, pri čemu svaki stadij predstavlja razinu funkcije bubrega definiranu klirensom kreatinina (CrCl) ili procijenjenom glomerularnom filtracijom (eGFR).

U ranom stadiju bolesti bubrega ljudi se često ne osjećaju bolesno, zbog čega bolest može dugo ostati neprepoznata.

Rani znakovi i simptomi mogu uključivati:

• Oticanje nogu, gležnjeva, stopala, lica ili ruku (zbog zadržavanja viška tekućine)

• Umor i slabost

• Mučnina ili povraćanje

• Teškoće s koncentracijom

• Nesanica

• Suha, svrbežna koža

• Učestalo mokrenje

• Krv u mokraći

• Pjenušava mokraća

• Neobičan miris daha (poput amonijaka)

• Natečenost oko očiju ili na nogama

• Otečenost cijelog tijela

• Gubitak apetita

• Grčevi u mišićima

• Visoki krvni tlak

• Kratkoća daha, čak i nakon manjeg napora

• Promjena okusa hrane (poput okusa metala u ustima)

U ranim stadijima, bolest bubrega možda neće uzrokovati nikakve simptome jer je oštećenje

bubrega još uvijek blago. Bubrezi pojačano rade kako bi kompenziraju tu štetu. Upravo je

zbog toga važno određivanje laboratorijskih testovia uključujući pretrage urina i krvi, kako bi

se bolesti bubrega otkrile u ranom stadiju. Većina ljudi primjećuje simptome tek kada

oštećenje bubrega postane ozbiljno i uznapredovalo, stoga je bitno godišnje provjeravati

funkciju bubrega i znati svoj genetski rizik za bolest bubrega.

Bolest bubrega može imati nasljednu komponentu, što znači da je veća vjerojatnost da ćete

oboljeti ako imate bliskog rođaka s tom bolešću.

Gene nasljeđujete od svojih roditelja. Vaši geni mogu vas učiniti izloženijim riziku za razvoj bolesti kao što su: dijabetes, visoki krvni tlak ali i bolest bubrega. Također, geni mogu pružiti određenu zaštitu od ovih bolesti. Ako u obitelji postoji bolest bubrega, važno je:

• redovito kontrolirati bubrežnu funkciju,

• pratiti krvni tlak i šećer u krvi,

• voditi zdrav način života,

• savjetovati se s liječnikom o prevenciji.

• ​

Znanje o obiteljskoj povijesti pomaže u pravovremenoj dijagnostici i očuvanju zdravlja bubrega.

U procjeni bubrežne funkcije koriste se laboratorijske pretrage, radiološke (slikovne) metode

i biopsija bubrega.

Od laboratorijskih pretraga se u procjeni bubrežne funkcije određuju ureja, kreatinin,

elektroliti, a u mokraći albuminurija/proteinurija. Iz serumskog se kreatinina procjenjuje

brzina glomerularne filtracije (eGFR)

Radiološke metode - Ultrazvukom bubrega za procjenjuje veličina, oblika i anatomije vašeg

bubrega. Osim toga, mogu se preporučiti CT ili magnetska rezonancija ili kako bi se utvrdili

mogući uzroci vaše bolesti bubrega.

Biopsija bubrega je dijagnostička metoda kojom se pomoću tanke igle uzima mali uzorak

bubrežnog tkiva. Uzorak se potom pregledava pod mikroskopom kako bi se precizno utvrdio

uzrok bolesti bubrega.

Ova pretraga predstavlja tzv. "zlatni standard" u dijagnostici mnogih bubrežnih bolesti jer

omogućuje uvid u promjene koje se ne mogu otkriti drugim metodama.

Biopsija se obično preporučuje kada:

• postoje neobjašnjene promjene u nalazima urina (krv, bjelančevine),

• dolazi do pogoršanja funkcije bubrega bez jasnog uzroka,

• postoji sumnja na specifične bubrežne bolesti (npr. glomerulonefritis),

• treba procijeniti stupanj oštećenja bubrega kod kronične bolesti,

• se želi pratiti učinkovitost određenog liječenja.

• Prati funkciju bubrega i prepoznaje znakove pogoršanja

• Propisuje odgovarajuću terapiju i preporučuje promjene u načinu života

• Pomaže u kontroli krvnog tlaka i drugih rizičnih čimbenika

• Priprema vas za dijalizu ili transplantaciju, ako je potrebno

• Radi u timu s drugim specijalistima kako bi vaš plan liječenja bio cjelovit i prilagođen vama

Nefrolog je liječnik specijaliziran za dijagnostiku i liječenje bolesti bubrega te poremećaja povezanih s visokim krvnim tlakom.

Ako vam je dijagnosticirana bubrežna bolest, rano upućivanje nefrologu igra ključnu ulogu u usporavanju napredovanja bolesti i očuvanju funkcije vaših bubrega.

Što ranije potražite savjet nefrologa, veće su šanse da se sačuva funkcija bubrega i izbjegnu

ozbiljne komplikacije. Mnogi simptomi bolesti bubrega u početku su tihi – zato je rana

dijagnoza i stručna briga izuzetno važna.

Svaka osoba ima svoju priču i tijek bolesti. Ipak, ova su pitanja izvrstan početak za razumijevanje zdravlja vaših bubrega i daljnjih koraka liječenja:

Klikni za više

• Priprema za posjet nefrologu

• Uputnica

• Ponesite sve medicinske nalaze

• Popis lijekova

• Zapišite pitanja

• Povedite osobu za podršku

Klikni za više

Dijaliza je medicinski postupak koji čisti i filtrira krv kada bubrezi više ne mogu obavljati svoju funkciju. Pomaže u uklanjanju otpadnih tvari, viška tekućine i štetnih kemikalija iz tijela.

Postoje dvije glavne vrste dijalize:

1. Hemodijaliza

​2. Peritonealna dijaliza

Klikni za više

Mnogi ljudi s kroničnom bubrežnom bolešću (KBB) mogu živjeti dug, kvalitetan život, bez da budu znatno pogođeni bolešću.

Važne činjenice o KBB: Oštećenje bubrega se ne može "popraviti", ali se može usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti.

KBB ne mora napredovati – kod mnogih ljudi ostaje stabilna godinama.

Samo manji broj bolesnika razvije uznapredovali stadij bolesti koji zahtijeva dijalizu ili transplantaciju.

Redovite kontrole, pravilna prehrana, liječenje pridruženih stanja (poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa) i zdrav način života ključni su za očuvanje funkcije bubrega.

​

KBB nije kraj – uz pravovremenu dijagnozu, informiranost i dobru suradnju s nefrologom, moguće je zadržati kvalitetu života i spriječiti komplikacije.

Kada bubrezi ne rade ispravno, to može utjecati na cijeli organizam i povećati rizik od raznih zdravstvenih problema.

Najčešći problemi povezani s bolešću bubrega uključuju:

• Veći rizik od srčanih bolesti i moždanog udara

Bolest bubrega često je povezana s problemima srca i krvnih žila.

• Anemija (manjak crvenih krvnih stanica)

Bubrezi pomažu u stvaranju crvenih krvnih stanica koje prenose kisik. Kada ne rade kako treba, razina crvenih krvnih stanica može pasti.

• Povišene razine fosfora i kalija u krvi

Visoka razina fosfora može izvlačiti kalcij iz kostiju, što ih slabi i povećava rizik od prijeloma. Visoka razina kalija može poremetiti srčani ritam i predstavljati ozbiljan rizik po život.

Redovito praćenje i liječenje ovih poremećaja može spriječiti ozbiljne komplikacije i pomoći vam da ostanete zdraviji.

Kronična bolest bubrega može uzrokovati niz ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući:

• Anemija — nizak broj crvenih krvnih stanica

• Slabe i lomljive kosti

• Giht — nakupljanje mokraćne kiseline u zglobovima

• Metabolička acidoza — kemijska neravnoteža u krvi zbog smanjene bubrežnefunkcije

• Visoki krvni tlak

• Bolesti srca i krvnih žila, uključujući povećani rizik od moždanog i srčanog udara

• Oštećenje živaca

• Hiperkalemija (visok kalij) — može poremetiti rad srca

• Hiperfosfatemija (visok fosfor)

• Povećan rizik od infekcija zbog slabijeg imunološkog sustava

• Nakupljanje tekućine — oticanje stopala, gležnjeva i ruku

atajenje bubrega i dijaliza mogu utjecati na seksualnu funkciju i plodnost – ali postoje rješenja i podrška.

Seksualne poteškoće su česte – i rješive Većina muškaraca i žena na dijalizi doživljava neke seksualne poteškoće. Impotencija (erektilna disfunkcija) je najčešći problem kod muškaraca – ali se u mnogim slučajevima

uspješno liječi. Kod žena su mogući smanjeni libido, suhoća rodnice i smetnje tijekom odnosa.

Otvoren razgovor s liječnikom može dovesti do jednostavnih i učinkovitih rješenja.

Menstruacija može postati neredovita ili potpuno izostati. Trudnoća je u bolesnica s KBB manje vjerojatna, ali kontracepcija je i dalje potrebna – jer trudnoća, iako rijetka, može nastupiti.

​

Ako zatrudnite s bubrežnim zatajenjem:

• Trudnoća nosi ozbiljne rizike za majku i dijete.

• Uspješna trudnoća je moguća, ali zahtijeva timski nadzor nefrologa, ginekologa i

perinatologa. Najbolje je planirati trudnoću u ranim stadijima KBB ili nakon transplantacije bubrega, kada su rizici značajno manji.